- Omiljeni naslovi na jednom mjestu
- Vaš paket možete platiti pouzećem
- 20,000+ Zadovoljnih Mušterija
U svijetu u kome svakodnevno izlaze stotine novih naslova, postoji jedna posebna vrsta knjiga koje opstaju decenijama, pa čak i vijekovima. One ne podliježu trendovima, ne izlaze iz mode i ne gube na značaju. U pitanju su klasici, djela koja su oblikovala književnost, i ostavila neizbrisiv trag u kulturnoj istoriji čovječanstva.
Klasici nisu samo zanimljive priče. Ova djela postavljaju vječna pitanja o ljubavi, pravdi, slobodi, moralu i smislu postojanja. Kako su ta pitanja jednako aktuelna danas, predstavljaju ogledala ljudske duše, prozore u prošlost i mostove ka razumijevanju sebe i svijeta oko nas.
Klasici koje morate pročitati bar jednom u životu otkrivamo vam u nastavku.
„Gordost i predrasude“, Džejn Ostin često se naziva najboljom ljubavnom pričom ikada napisanom. U njoj pratimo Elizabet Benet, inteligentnu i duhovitu mladu ženu iz porodice sa pet ćerki, i njen odnos sa gospodinom Darsijem, naizgled hladnim i ponosnim bogatašem.
Ono što ovaj roman čini posebnim jeste Ostinin oštar, ironičan stil i nevjerovatna sposobnost da kritikuje društvene konvencije svog vremena. Britanska spisateljica se usudila da zameri pitanje klasnih podjela, braka kao ekonomske transakcije, pa i uloge žene u društvu. U isto vreme, „Gordost i predrasude“, je topla, duhovita i nevjerovatno zabavna priča o ljubavi koja nadilazi predrasude.
Objavljen 1847. godine, „Orkanski visovi“ je jedini roman Emili Bronte, ali je dovoljan da je svrsta među najveće književnice svih vremena. To potvrđuje i činjenica da spada u ekranizovane knjige. Posljednja verzija doživjela je premijeru početkom ove godine.
Za razliku od Ostininih romana koji su puni svjetlosti i humora, „Orkanski visovi“ su mračni i puni bola. Upravo ta sirova emotivna snaga čini ih remek-djelom. Mračna, strastvena i uznemirujuća priča govori o ljubavi koja prerasta u opsesiju i osvetu. Glavni junak je Hitklif, siroče koje usvaja porodica Ernšo. U toplini novog doma razvija ljubav prema Ketrin, mlađoj ćerki porodice. Kako je veza između njih nemoguća, Hitklifova patnja nakon što je izgubi pretvara se u destruktivnu silu koja uništava sve oko njega.
Kada su u pitanju psihološki romani u ovom segmentu prema mišljenju mnogih prvi na listi najboljih jeste „Zločin i kazna“.
Roman Fjodora Dostojevskog postavlja pitanje: da li je nekome ko je genijalan dozvoljeno da prekrši moralne zakone radi višeg cilja. Glavni lik, Rodion Raskoljnikov živi u Sankt Peterburgu. Ovaj siromašni student uvjerava sebe da je „izuzetan“ čovjek koji ima pravo da ubije staru zelenašicu i iskoristi njen novac za veće dobro. Međutim, nakon što počini zločin, Raskoljnikova proganja griža savjesti.
Dostojevski zadire u najmračnije dubine ljudske psihe tako da roman prati psihološku patnju, paranoju i na kraju iskupljenje glavnog junaka. Ujedno i djelo koja vas navodi da preispitate sopstvena uvjerenja.
Knjigu koje treba žene da pročitaju jeste „Ana Karenjina“. Lav Tolstoj donosi dvije paralelne priče čiji junaci su povezani. Prva je tragična ljubavna veza Ane Karenjine, udate žene koja se zaljubljuje u mladog oficira Vronskog. Druga predstavlja srećni brak Konstantina Levina, zemljoposednika u duhovnoj potrazi.
Kroz ove dvije priče čuveni pisac istražuje ljubav, porodicu, društvo, vjeru i smisao života sa nevjerovatnom psihološkom dubinom. Na stranicama romana svaki lik oživljava sa svim svojim vrlinama i manama, navodeći vas da nastavite da čitate.
Objavljen 1960. godine, roman „Ubiti pticu rugalicu“, Harpera Lija postao je jedan od najuticajnijih romana američke književnosti.
Priča je ispričana iz perspektive djevojčice po imenu Džin Luiz Finč, koja živi u gradiću na američkom Jugu tokom 30-ih godina. Radnja dobija preokret kada njen otac, advokat Atikus Finč, pristaje da brani crnog čoveka lažno optuženog za silovanje bijele žene.
Ono što ovaj roman čini remek-djelom jeste način na koji kroz naivne dječije oči sagledava ozbiljne teme rasizma, nepravde i moralne hrabrosti. „Nikada nećete zaista razumjeti osobu dok ne razmotrite stvari sa njene tačke gledišta“, poruka je koju nam Li prenosi i danas.

Najpoznatiji roman F. Skota Ficdžeralda „Veliki Getsbi“ definiše Doba Džeza u Americi. Na briljantan način, ovo djelo kritikuje američki san i lažne vrijednosti društva, uključujući bogatstvo, status, površnost.
Priču pripovijeda Nik Karavej, mladić koji se doseljava u Njujork gdje upoznaje svog misterioznog, nevjerovatno bogatog komšiju, Getsbija. Bez obzira na bogat život, opsesija prošlošću na kraju vodi Getsbija u propast.
Kratak, jezgrovit i napisan prelepim, poetskim stilom, „Veliki Getsbi“ je odličnan izbor za početnike u klasičnoj književnosti.
Klasici koje morate pročitati bar jednom u životu čekaju vas u bogatoj ponudi Narodne knjige.
No account yet?
Create an Account