Knjige koje treba žene da čitaju promijeniće vam život.
Listanje modnih magazina u časovima odmora ili društvenih tema na internetu uz prvu jutarnju kafu su prepoznatljivi rituali mnogih dama. Ipak, čitanje knjiga je čarobni doživljaj koji ne može da zamijeni nijedan drugi medij, što potvrđuju i najnovija istraživanja.
Naime, čak 85 odsto pripadnica ljepšeg pola svakodnevno čita knjige. One radije posjećuju i sajmove knjiga, čitalačke klubove, pa i radionice kreativnog pisanja nego muškarci. Kao prednosti druženja sa knjigom dame ističu da ih ona, prije svega, oslobađa stresa. Takođe, pomaže im da razviju emocije i drže mozak u formi.
Iako su mnogima knjige koje treba svaka žena da pročita asocijacija za ljubavnu tematiku, zapravo, one obuhvataju sve žanrove. Dame će vam rado poručiti: “Čitajte klasike”. Te kao prijedloge navesti Dikensa, Balzaka, Tolstoja, Hemingveja… Za pojedine najčitanije knjige, bestseleri su krimalističke. Dok druge, pak, preferiraju stručnu i self-help literaturu.
Knjige koje treba žene da čitaju u davna vremena bile su zabranjene
Vjerovali ili ne, pojedine knjige koje treba svaka žena da pročita bile su zabranjivane. Prema posljednjim statističkim podacima više od 11.300 knjiga, zbog seksualne konotacije ili uvredljivog rečnika, našlo se na crnoj listi.
Među njima, svakako, najpozantiji je D.H. Lorensov klasik “Ljubavnik ledi Četerli”. Posebna priča o seksualnoj vezi žene iz višeg staleža i radnika sa razlogom je bila zabranjena od objavljivanja 1927. pa do 1959. godine. Tek 60-ih godina u rukama dama moglo je da se nađe neredukovano izdanje.
I Henri Miler je na početku svog stvaralaštva bio zabranjen. Zbog prodaje njegove “Rakove obratnice” više desetina knjižara se našlo pred sudom, čak tri decenije nakon njenog objavljivanja.
Život Afroamerikanki koji prati rasizam, pa i nasilje u “Boji purpura” Alis Voker je doživjela osudu i zabranu, iako je djelo 1983. godine osvojilo Pulicerovu nagradu.
Za razliku od ranijih decenija, u modernom dobu postoji velika sloboda književnog izražavanja. Tako da dame mogu vrlo lako da pronađu omilljeni žanr, kao i temu koje je nekada važila za tabu.
Narodna knjiga vam predstavlja knjige koje treba žene da čitaju makar jednom u životu.
Top tri knjige koje treba svaka žena da pročita
- “Sluškinjina priča” Margaret Atvud objavljena je sredinom 80-ih. Već tada je probudila interesovanje čitalaca, te je priča pretočena u seriju.
Radnja romana se odvija u bliskoj budućnosti, u zamišljenoj republici Galad. Nakon nuklearnih katastrofi stopa nataliteta drastično opada, pa politički režim određuje da je ženama jedina uloga da rađaju, bez obzira da li one to žele ili ne. Polazeći od stava da je svaki muškarac plodan, krivica pada samo na ženu koju mu je totalitarna vlast dodijelila.
“Sluškinjina priča” je nevjerovatna priča o nadi i trudu da se i u beznađu pronađe tračak radosti.
- Francuski klasik “Madam Bovari”, Gistava Flobera danas se smatra pravim remek-djelom realizma. Međutim, po objavljivanju doživjelo je negativne kritike društva. Aktuelna tema preljube još uvijek intrigira čitaoce širom svijeta te Emu Bovari često porede sa Tolstojevom Anom Karenjinom.
Flober nas vodi u domaćinstvo seoskog ljekara. Njegova mlada žena čezne sa luksuznim životom koji ne može da joj pruži zatvorena, ruralna sredina i skromni suprug. Želeći da pobjegne od dosadne svakodnevice, ona se odlučuje na preljubu. Da li je ovaj njen čin smio i licemjeran ili nepromišljenost, saznaćete same.
- “Nepodnošljiva lakoća postojanja” je roman MIlana Kundere koji je stekao svjetsku slavu te ga kritičari opravdano smatraju njegovim najznačajnijim djelom.
Priča prati četverac – Tomaša, uspješnog hirurga, njegovu ženu Terezu, fotografkinju koju “razjedaju” muževljeva nevjerstva, umjetnicu Sabinu, koja je Tomaševa ljubavnica i Franca, univerzitetskog profesora koji je u vezi sa Sabinom.
Iako je u osnovi ljubavna tematika, “Nepodnošljiva lakoća postojanja” donosi život društvene elite u Pragu 60-ih godina. U njoj se prepliću tjelesna lakoća kojoj teže Sabina i Tomaš i moralni principi predstavljeni u Terezi i Francu.
“Čovjek nikad ne može znati što treba željeti, jer živi samo jedan život”, istakao je Kundera. Zato, drage dame birajte društvo dobrih knjiga iz Narodne knjige.
