Kako čitanje mijenja mozak – Nauka iza knjiga

U savremenom dobu pažnja i koncentracija ljudi je pod stalnim pritiskom društvenih mreža, kratkih video sadržaja i neprekidnih notifikacija. Ipak, knjige i dalje pronalaze put do istinskih ljubitelja pisane riječi.

I dok jedni čitaju čitaju iz zadovoljstva, drugi iz želje za učenjem, dok treći u njima pronalaze bijeg od dosadne svakodnevice. Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste da čitanje ima mnogo dublji uticaj.

Bez obzira da li čitate klasike, trilere ili ljubavne priče, jedno je sigurno – knjige su jedan od najmoćnijih alata za razvoj ljudskog mozga.

U nastavku saznajte šta se zaista dešava u vašoj glavi dok čitate, zašto je čitanje važnije od gledanja televizije i kako čitanje mijenja mozak.

Kako mozak uči da čita?

Prije nego što potražite odgovor na pitanje kako čitanje mijenja mozak morate znati kako se razvija ova vještina.

Za razliku od disanja, koje dolazi prirodno, čitanje ne spada u biološki urođene ljudske aktivnosti. Ono se uči u prvim godinama života, aktiviranjem određenih oblasti u mozgu. To su okcipitalni režanj koji vrši vizuelnu obradu oblika slova, temporalni režanj, koji povezuje slova sa zvukom i frontalni režanj, koji izvlači značenje.

S obzirom da mozak nije statičan organ, već se konstantno mijenja pod uticajem iskustava, navika i aktivnosti, redovno čitanje vremenom doprinosi:

• stvaranju novih neuronskih veza,
• jačanju postojećih moždanih mreža,
• boljoj komunikaciji između različitih dijelova mozga,
• efikasnijoj obradi informacija,
• unapređenju sposobnosti učenja.

Brojna ispitivanja pokazuju da osobe koje često čitaju imaju izraženije promjene u strukturama mozga povezanim sa jezikom, razumijevanjem i obradom informacija. Dugoročno, ove promjene mogu doprineti boljoj mentalnoj fleksibilnosti i očuvanju kognitivnih sposobnosti tokom starenja.

Naučni dokazi kako čitanje mijenja mozak

Studija tima sa Univerziteta Karnegi Melon iz 2009. godine pružila je prve dokaze da se bijela masa u mozgu mijenja kao odgovor na vežbanje čitanja.

Kod djece sa poteškoćama u čitanju, nakon šestomjesečnog svakodnevnog programa, došlo je do povećanja bijele mase u lijevoj frontalnoj oblasti. Upravo na istom mjestu je ranije bio uočen deficit. Poboljšanje čitalačkih sposobnosti bilo je direktno povezano sa stepenom ove fizičke promjene.

Naime, one su pokazatelj da kognitivne vježbe čitanja mogu poboljšati provodljivost moždanih signala. Bijela masa sadrži mijelinske ovojnice koje ubrzavaju prijenos informacija između neurona. Kada čitate, vi zapravo „popravljate“ i „ubrzavate“ svoje neuronske puteve. Samim tim dolazi do brže i tačnije obrade informacija.

Čitanje naspram gledanja televizije

Mnogi smatraju da je gledanje dokumentarnog filma jednako korisno kao i čitanje knjige o istoj temi. To je potpuno pogrešno mišljenje, jer mozak ne tretira ove aktivnosti na isti način.

Kada gledate televiziju, vaš mozak je uglavnom pasivan. Razlog za to leži u činjenici da pri gledanju primate gotove slike i zvukove, bez potrebe da dopunjavate informacije. Sa druge strane, čitanje zahtijeva aktivno učešće mozga. Tokom čitanja istovremeno se aktiviraju regije zadužene za prepoznavanje slova, razumijevanje jezika, obradu emocija, pamćenje i maštu. Mozak povezuje riječi sa značenjem, stvara mentalne slike i predviđa razvoj događaja u priči. Na taj način „gradi“ svijet koristeći samo riječi iz knjige kao nacrt.

Dokaz da čitanje mijenja mozak, a ne gledanje televizije potvrdila je i studija koja je objavljena u prestižnom naučnom časopisu Scientific Reports. Djeca koja su više vremena provodila čitajući imala su veću površinu moždane kore u regionima ključnim za jezik i kogniciju. Za razliku od čitanja, svaki dodatni sat proveden ispred televizije bio je povezan sa blagim smanjenjem ovih oblasti.

Čitanje poboljšava koncentraciju

Savremen način života značajno utiče na našu sposobnost fokusiranja. Navikli smo na brze informacije, kratke tekstove i stalno prebacivanje pažnje sa jednog sadržaja na drugi. Knjige funkcionišu drugačije.

Da biste pratili radnju romana ili razumjeli složeniju temu iz stručne literature, potrebno je održavati pažnju tokom dužeg vremenskog perioda. Zbog toga čitanje predstavlja svojevrsni trening za mozak. Svaka stranica zahtijeva fokus, analizu i povezivanje informacija, čime se razvija sposobnost koncentracije koja se prenosi i na druge životne oblasti.

Ljudi koji redovno čitaju često lakše obavljaju složene zadatke, duže održavaju pažnju i efikasnije obrađuju nove informacije.

Čitanje kao prevencija kognitivnog opadanja

Kada razmatramo kako čitanje mijenja mozak neophodno je sagledati i dugoročne efekte.

Starenje dovodi do pada kognitivnih kapaciteta. Srećom, redovno čitanje može značajno usporiti ovaj proces. Koncept kognitivne rezerve opisuje sposobnost mozga da se „nosi“ sa oštećenjima zahvaljujući prethodno izgrađenim neuronskim mrežama. Upravo je čitanje jedna od najboljih aktivnosti za izgradnju ove rezerve.

Svaka knjiga zahtijeva od čitaoca da pamti likove, događaje, lokacije i njihove međusobne odnose. Zato tokom čitanja mozak konstantno vježba radnu memoriju i sposobnost povezivanja informacija.

Zahvaljujući tome čitanje pozitivno utiče ne samo na kratkoročno, već i na dugoročno pamćenje, što je od neprocjenjivog značaja za očuvanje kognitivnih funkcija u poznim godinama.

U svijetu prepunom brzih informacija, knjige nas podstiču da razmišljamo dublje, razumijemo bolje i razvijamo svoj puni mentalni potencijal. Zato još danas posjetite Narodnu knjigu, gdje ćete pronaći omiljene naslove.