Filmovane knjige uvijek su aktuelne.
Tokom decenija, pojavile su se brojne adaptacije književnih djela pa je postalo sasvim uobičajeno da omiljene junake i dobro poznatu priču gledamo kako sa stranica knjiga oživljavaju na filmskom platnu.
Iako je posljednjih godina velika ekspanzija filmova nastalih po istoimenim djelima pisaca, filmovane knjige nisu novina. Tako je „Alisa u zemlji čuda“, objavljena davne 1865. godine, jedan od prvih romana po kome je snimljen film. I „Velika očekivanja“, Čarlsa Dikensa adaptiran je u film 1946. godine, a zatim i 2012. Dok su „Male žene“ više puta pretočene u film, seriju, ali i u mjuzikl i operu.
Baš kao što izbor štampane ili elektronske knjige budi dilemu, tako i odluka da li prvo pogledati film ili pročitati knjigu stavlja mnoge ljude na slatke „muke“.
Zašto filmovane knjige treba da budu uvijek vaš prvi izbor otkriva vam Narodna knjiga.
Filmovane knjige su detaljnije
Usljed brzog životnog tempa i nedostatka vremena nije rijedak slučaj da se odlučimo da izdvojimo dva sata za gledanje filma umjesto za čitanje knjige. Međutim, imajte u vidu da baš zbog ograničenog trajanja mnogi događaji i dijelovi iz filmovane knjige moraju biti izostavljeni. To znači da nam ovaj medij neće pružiti cjelokupnu sliku djela, niti nas uvesti detaljno u priču.
Pretvaranje riječi u vizuelnu interpretaciju i stvaranje dijaloga, svakako, nije lak posao. U pojedinim slučajevima režiseri gube fokus, udaljavajući se previše od izvornog teksta. Što za posljedicu ima promjenu u karakterizaciji likova, na osnovu kojih ćemo razviti sasvim drugačije mišljenje o nepročitanoj knjizi.
Ostavljaju mogućnost maštanja
Filmovane knjige nam dopuštaju da sami zamislimo likove i scene. Zapravo, jedna priča u glavi svakog čovjeka izgleda drugačije.
Za razliku od njih filmovi nude serviranu verziju sa kompletnim prikazom junaka i ambijenta. Te se može desiti da se razočaramo ako neki glumac ne izgleda onako kako smo ga zamišljali. Ili se, pak, događaj ne odigrava isto kao u našoj glavi.
Filmovane knjige koje morate pročitati prije nego što pogledate njihovu ekranizaciju
Debitantski roman Haleda Hoseinija „Lovac na zmajeve“ predstavlja intimnu priču o porodici i prijateljstvu sa jedne strane i izdaji i spasenju sa druge. Duboko, bez uljepšavanja pisac stavlja surovu realnost života u Avganistanu, kao i bijeg u obližnji Pakistan i traženje spasa u obećanoj zemlji – Americi. Na momente teška, ova priča otvara niz pitanja, tjerajući nas da joj se iznova vraćamo.
Nakon četiri godine od publikovanja „Lovac na zmajeve“ dobio je svoju filmsku verziju. Nažalost, platno nije moglo da dočara takav odnos likova i dubinu emocija koje izviru sa svake strane ovog vanvremenskog djela.
Najčitanije knjige, bestseleri, danas, definitivno nose potpis Donata Karizija. 2015. godine italijanski pisac je objavio roman „Djevojka u magli“. Dvije godine kasnije snimljen je istoimeni film, čiji scenario je napisao sam Karizi a posljednji njegov filmki adaptirani roman je „Čovek iz lavirinta“
Priča prati potragu za nestalom djevojkom koja je predstavljena kroz sjećanja glavnog inspektora Vogela. Kao što smo i navikli od virtuoza krimi romana, ovo djelo obiluje zapletima, sumnjama i slojevitoj karakterizaciji. Ujedno, pokazuje moć TV medija i vjere naspram zdravog razuma.
Filmovane knjige raznovrsnog žanra možete pronaći u svim knjižarama Narodne knjige.
