Detektivski romani jedan su od najprodavanijih žanrova širom svijeta. Takođe, njih ljudi najviše pozajmljuju u bibliotekama.
Da su ovo najčitanije knjige, bestseleri govore i statistički podaci. Prema najnovijim istraživanjima u posljednjoj godini popularnost im je porasla za 19 odsto. Te ne čudi što se nameće pitanje: “zašto su toliko interesantni širem krugu čitalaca”.
Gotovo da ne postoji osoba koja ne voli zagonetke. Upravo to nam nudi ovaj žanr. Kroz misteriju i fikciju pred našim očima se otkrivaju neriješena ubistva, motivi, ali i prikriveno ponašanje glavnih junaka. Već sa prvim stranicama pisci nas navode na razmišljanje, podstičući naš um da “radi” na otkrivanju rješenja.
Znajući da se će zločin uvijek biti kažnjen, detektivski romani vraćaju ravnotežu u stvarnom svijetu, čineći ga boljim mjestom za život.
Romani postoje od davnina
Baš kao što su ljubavni romani prisutni od nastanka prvih pisama, tako su se i detektivske knjige razvijale tokom vijekova.
Vjerovali ili ne, prve motive sa ovom tematikom srećemo u Bibliji. Nalazimo ih i u grčkoj tragediji “Kralj Edip” koju je napisao Sofokle. Dok “Hiljadu i jedna noć” sadrži nekoliko najranijih detektivskih priča koje su odredile njenu modernu formu.
Ipak, detektivski romani su zvanično utvrđeni kao žanr tek u 19. vijeku. Zahvaljujući pripovetci “Ubistvo u ulici Morg”, Edgara Alana Poa i Šerloku Holmsu, Artura Konana Dojla kriminalstička priča je osvojila svijet. Da bi sa pojavom Agate Kristi, Edmunda Klerihju Bentlija, Doroti Sejers, nakon Prvog svjetskog rata doživjela zlatno doba.
Od sredine 20. veka detektivski romani dobijaju realističniji ton, zasnovan na stvarnim podacima. Te možemo slobodno da kažemo da najpopularniji istorijski romani iz 80-ih godina imaju krimi prizvuk.
Detektivski romani se prepoznaju po određenim karakteristikama
Priča detektivskog romana, obično, počinje zločinom. Kako postoji više lica na koja se sumnja, uloga detektiva je da nas postepeno uvede u otkrivanje pravog počinioca. Pomoću sopstvene snalažljivosti, hrabrosti i logičkog zaključivanja glavni junak slaže slagalicu na osnovu racionalnih sredstava.
Otkrivanje zločinca je logično i uvjerljivo, ali i iznenađujuće, tako da sve vrijeme sa podjednakom pažnjom prelazimo stranice i poglavlja romana.
Detektivski romani su savršeni za hladne dane
Sigurni smo da ste svi čuli za “Ubistvo u Orijent ekspresu” ili “Smrt na Nilu”. Jer, Agata Kristi i njen junak Herkul Poaro su neprikosnoveni vladari detektivskog žanra.
Zapravo, ova britanska kniževnica i danas spada u najobjavljivanije autore sa preko milijardu prodatih romana na engleskom i još toliko na drugim jezicima. Takođe, mnoga njena djela su filmovane knjige koje iznova doživljavaju ekranizaciju.
Zbog toga vam Narodna knjiga za predstojeće dane preporučuje “Rani slučajevi Herkula Poaroa”. Ispričan kroz sjećanja Kapetana Hejstingsa ovaj roman je retrospektiva 18 riješenih slučajeva čuvenog detektiva. Od krađa i pljački, preko kidnapovanja, pa do ubistava – Herkul Poaro nam još jednom dokazuje zašto je najbolji detektivski junak svih vremena.
Ukoliko želite delo novijeg datuma, tu je “Nož”, Ju Nesbe. Za samo 4 mjeseca od izdavanja najnovija knjiga norveškog pisca je zauzela vodeće mjesto na svjetskim top listama. U pitanju je 12. roman iz serijala o Hariju Huleu, koji je do sada prodat u preko 40 miliona primjeraka.
Glavni junak Hari Hule, pred svoj 50. rođendan se suočava sa brojnim problema. Ne samo da ga je supruga ostavila, već se ponovo vratio starom poruku – alkoholu. Povrh svega serijski silovatelj i ubica je na slobodi, odlučan da se osveti onima koji su krivi za njegovo robijanje. Priča dobija pravi obrt kada se nakon alkoholisane noći Hari budi prekriven krvlju.
Detektivski romani su najbolje knjige za zimu. Zato je pravi trenutak da se prošetate do Narodne knjige kako biste nabavili djela omiljenog krimi pisca.
