Knjige koje su bile zabranjene privlače pažnju čitalaca širom svijeta.
Još od Starog Rima postojala je cenzura pisane riječi. Kao čuvari javnog morala, rimski cenzori su procenjivali koja djela mogu da prođu u javnost, a koja nisu pogodna za čitanje.
Trend je i u narednim vjekovima nastavljen. Tako je kineski car Kin Ši Huang 213. godine prije Nove ere spalio većinu knjiga i zvaničnih dokumenata u carstvu kako naredne generacije njegovu vladavinu ne bi mogle da porede sa onima iz prošlosti. Dok su 1933. godine nacisti na ulicama Berlina spalili gomile knjiga koje nisu oslikavale „njemački duh“, uključujući i djela poznatih njemačnih književnika Mana i Remarka.
S obzirom da ovakva drastična cenzura više ne postoji knjige koje su bile zabranjene danas rado čitamo. Koje su među njima najpoznatije otkriva vam Narodna knjiga.
Dječije knjige koje su bile zabranjene
Vjerovali ili ne, „Dnevnik Ane Frank“, koji predstavlja svjedočastvo o proganu Jevreja i odrastanju u ratnim uslovima bio je zabranjen.
Roman je, zaista, dnevnik koji je 13-godišnja Jevrejka Ana Frank pisala tokom 1943. godine dok je, skrivajući se od nacista, sa svojom porodicom živjela na tavanu kuće u Amsterdamu. Nažalost, Frankovi su bili otkriveni i poslati u logor.
Zarobljeništvo jedino je preživeo Anin otac koji je 1947. godine ispunio i želju svoje ćerke – objavio je njen dnevnik. Pedeset godina kasnije, knjiga je kompletirana do tada neobjavljenim Aninim zapisima koja su uključivala i njen seksualni razvoj u tom periodu.
Upravo ovaj dodatak je stvorio problem kod nekih Amerikanaca koji su tražili da se iz lektire izbaci „Dnevnik Ane Frank“. Da bi na kraju bilo postignuto rješenje da se u đačke klupe vrati staro izdanje.
Knjige koje i danas važe za kontraverzne
„Lolita“, Vladimira Nabokova je roman koji i u modernom dobu mnogima predstavlja tabu. Radnja govori o Hambertu Hambertu, čoveku srednjih godina koji se zaljubljuje u koketnu 12-godišnju djevojčicu Dolores Hejz. Zbog teme koju obrađuje vrlo brzo po objavljivanju knjiga je bila zabranjena u Velikoj Britaniji i Francuskoj.
Međutim, „Lolita“ nije samo kontroverzna priča, već i djelo o izgubljenoj ljubavi iz mladosti, opsesiji, pa i zabludi i nadi. Kombinujući razne žanrove, Nabokov je stvorio upečatljivi stil koji donosi niz literarnih i intertekstualnih zagonetki. Zahvaljujući njima roman dodatno privlači pažnju čitalaca širom svijeta, te se opravdano našao na listi 100 najboljih knjiga savremene književnosti na engleskom jeziku.
Nekada knjige koje su bile zabranjene, a danas omiljene i starijim i mlađim
Još jedna zabranjena dječija knjiga, koja je danas omiljena mnogim tinejdžerima, jeste „Alisa u zemlji čuda“, Luisa Kerola. Roman, nastao 1865. godine, govori o djevojčici po imenu Alisa koja, prateći obučenog bijelog zeca, propada kroz zečiju rupu. Na dnu skrovišta otvara joj se jedan novi svijet, mašte i fantazije, u kome žive neobična i antropomorfna stvorenja.
Igrajući se logikom i realnošću Kerol pitko pripovijeda svoju priču koja budi pažnju ne samo mlađe, već i starije generacije, te ne čudi što spada i u filmovane knjige.
Međutim, stvorenja iz „Alise u zemlji čuda“, koja su svima nama zabavna, 30-ih godina predstavljala su problem u Kini. Vlasti su smatrale da njihova sposobnost da govore kao ljudi može da utiče na razvoj mališana. Odnosno, da djeca neće biti u stanju da naprave razliku između čoveka i životinja. Zbog toga je bila zabranjena.
Zabranjeni klasici
Svojim djelima Džordž Orvel je pokazao da je bio daleko ispred svog vremena. Napisana 1945. godine „Životinjska farma“ je, zapravo, mračna satira i moćna optužba na račun totalitarizma čije elemente možemo prepoznati i danas u društvu i politici.
S obzirom da je inspirisana Ruskom revolucijom predstavljala je direktni udar na Staljina, te je bila zabranjena u Sovjetskom Savezu i drugim komunističkim zemljama. Još uvijek nije dozvoljena na Kubi, u Sjevernoj Koreji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok je u Keniji zabranjena zbog kritike korupcije.
Veliki izbor knjiga svih žanrova možete pronaći u bogatoj ponudi Narodne knjige.
