Utopijski romani za sva vremena

Utopijski romani su djela koja prikazuju idealizovan svijet. To ne znači da su oslobođeni sukoba. Naprotiv! Isti osnovni elementi fikcije, kao što su ubedljivo pripovijedanje, dobro razvijen glavni lik i problemi koji se moraju riješiti, primjenjuju se i u ovoj književnosti. Međutim, radnja se odvija u savršenom društvu.

Za razliku od distopijskih romana, u utopijskim nisu zastupljene cenzura i propaganda. U njima se aktivno promovišu kreativnost, nezavisno mišljenje i lična sloboda. Ne postoji ograničavanje ni individualnosti. Stanovništvo ne živi u strahu, a tehnologija se koristi za dobrobit građana, ne za njihovu kontrolu.

Riječ „utopija“ prvi je upotrebio Tomas Mor u svom djelu iz 1516. godine. Podsjeća na grčku riječ „eutopos“, što u prijevodu znači „dobro mjesto“. Morova „Utopija“ opisuje idealno društvo i kao takva postala je kamen temeljac za filozofe, javne službenike i pisce fantastike.

Iako je Mor „skovao“ termin, utopijski romani postajali su i prije njega. Prema mišljenju mnogih jedan od prvih jeste Platonova „Republika“, u kojoj on opisuje ono što vidi kao idealno društvo i njegov politički sistem.

Koje utopijske knjige koje treba da pročitate u 2023. otkriva vam u ovom blogu Narodna knjiga.

Utopijski romani iz 18. vjeka

Jedno od najpozantijih utopijski djela iz 18. vjeka jesu „Guliverova putovanja“ Džonatana Svifta. Spada u klasike ne samo engleske, već i svjetske književnosti.

Pun naziv djela je „Putovanja u nekoliko dalekih svjetskih zemalja, u četiri dijela. Lemjuel Guliver, prvobitno hirurg a zatim kapetan nekoliko brodova“. Sam naslov ukazuje da se roman sastoji iz 4 cjeline, tj. 4 putovanja glavnog junaka. Na tim putovanjima Svift prikazuje sasvim drugačije svjetove, poredeći ih sa evropskim državama toga doba.

Zanimljivo, satirično, pitko – „Guliverova putovanja“ je univerzalni roman, koji čitaju kako starije, tako i mlađe generacije.

Utopijski romani iz 19. vjeka

„Pogled unazad: 2000-1887“ Edvarda Belamija je djelo koje je ostavilo duboki trag ne samo među utopijskim, već i naučno-fantastičnim knjigama.

Pišući iz perspektive 19. vjeka i oštro kritičan prema svom vremenu, Belami je unapredio izuzetnu viziju budućnosti, uključujući smela predviđanja. Naime, ovaj američki pisac je u svom romanu naveo postojanje radija, televizije, filmova, pa čak i kreditnih kartica.

Vjerovali ili ne, Belami je sasvim jasno predstavio koncept kreditnih kartica koji danas važi. U jednom od poglavlja glavnom junaku je objašnjeno da „svaki stanovnik dobija svoj dio godišnjeg nacionalnog dohotka koji mu pripada… i da mu se daje kreditna karta sa kojom može da u robnim kućama kupuje šta god poželi“.

Na prvi pogled, „Pogled unazad: 2000-1887“ je priča o vremenskom putniku Džulijanu Vestu. Mladi Bostonac, koji živi krajem 19. vjeka, jednog jutra se budi 2000. godine u socijalističkoj utopiji. Zločin, rat, lični animozitet i oskudica ne postoje. Jednakost polova je životna činjenica.

Zabavan i podsticajan, Belamijev roman je provokativna studija o ljudskom društvu kakvo jeste i kakvo bi moglo biti.

Utopijski romani iz 20. vjeka

„Kraj djetinjstva“ je jedan od ključnih romana Artura Č. Klarka. Od objavljivanja 1953. godine, ovaj pronicljivi roman o prvom kontaktu koji je pošao po zlu se smatra ne samo klasikom naučne fantastike već i književnim trilerom najvišeg reda.

Priča prati mirnu invaziju vanzemaljaca na Zemlju od strane misterioznih Gospodara. Njihov dolazak označava eliminaciju siromaštva i prekid rata. Ali po koju cijenu? Po cijenu ljudskog identiteta i kulture, jer u sveopštem miru čovjek je prestao da teži ka kreativnom ostvarenju i razvoju.

Utopijske romane možete pronaći u bogatoj ponudi Narodne knjige. Ukoliko niste u mogućnosti lično da nas posjetite na raspolaganju vam je online poručivanje knjiga.